Astigmatizam

Astigmatizam je pogreška oka koja je često krivac za zamućen vid. Najčešće je uzrokovan nepravilno zakrivljenom rožnicom koja ne lomi zrake svjetla podjednako u svim meridijanima, ali može biiti uzrokovan i nepravilno zakrivljenom intraokularnom lećom. Nepravilno zakrivljena rožnica ili očna leća sprječavaju pravilno fokusiranje zraka svjetla na mrežnicu oka, te uzrokuju zamućen vid na svim udaljenostima. Ukoliko se astigmatizam ne korigira naočalama ili kontaktnim lećama dolazi do naprezanja oka pri izoštravanju slike, što uzrokuje glavobolje i napor prilikom rada najčešće nakon čitanja ili pri višesatnom radu za računalom. Najčešće se pojavljuje u kombinaciji s drugim refrakcijskim pogreškama oka (kratkovidnost i dalekovidnost), te je prisutan kod većine ljudi u blažem obliku. Astigmatizam se mjeri dioptrijama cilindra i može biti izražen u plus i minus dioptriji. Smatra se da je fiziološki astigmatizam do 0,50 dioptrija. Manji astigmatizam je između 0,75 do 1,50 dioptriju cilindra, dok se nalaz iznad 1,50 dioptrija smatra višim ili visokim astigmatizmom. Ukoliko dioptrijska jakost astigmatizma nije velika, neće značajno utjecati na vidnu oštrinu i u tom slučaju korekcija nije potrebna. Važno je naglasiti da se astigmatizam ne liječi, već se korigira. Osobe s astigmatizmom imaju nekoliko mogućnosti za korekciju vida. One uključuju:

• Dioptrijske naočale. Prvi izbor kod korekcije astigmatizma su dioptrijske naočale. Naočale za vid sadržavaju posebne cilindrične leće koje kompenziraju astigmatizam oka, te pružaju jasnu sliku.
• Kontaktne leće. Osobe s višim dioptrijama astigmatizma će postići bolji vid s kontaktnim lećama nego s naočalama. Kontaktne leće će pružiti jasniji, prirodniji vid, te šire vidno polje.

Razlika u korekciji astigmatizma s naočalama i lećama je u tome što se kontaktna leća aplicira direktno na oko, te se tako ostvaruje prirodniji i ugodniji vid. Danas se najčešće koriste meke kontaktne leće za astigmatizam do 2.75 dioptrija, a za veće dioptrije bolje rješenje su polutvrde kontaktne leće.

Simptomi astigmatizma su: mutan ili iskrivljen vid na sve udaljenosti, fotofobija – osjetljivost na svjetlo, glavobolje, pretjerano škiljenje, osoba konstantno zatvara oči, naprezanje očiju. Astigmatizam je vrlo uobičajen – stručnjaci kažu da je većina nas rođena sa određenim stupnjem astigmatizma. Većina djece koja su rođena sa astigmatizmom neće ni shvatiti da ga imaju sve dok ne testiraju oči. Čitanje i koncentriranje u školi može biti pod negativnim utjecajem ako djetetu nije dijagnosticiran astigmatizam. Dakle, redovni pregledi očiju su važni. Liječnici preporučuju sveobuhvatno testiranje očiju za djecu u trećoj godini života; nakon toga svake godine sve dok ne navrše 16 godina. Odrasli bi trebali obavljati preglede očiju svake dvije godine, a nakon navršenih 40, kontrole je preporučljivo obavljati jednom godišnje.

(izvor: www.optometrija.net)